Vremenski povratak uz vječne serijske klasike na platformi Voyo
Ljubitelji britanske produkcije mogu uživati u vrhunskim serijama poput legendarne komedije Mućke, povijesne satire Zvonili ste, Milorde te detektivske sage Poirot, koje su sada ponovno dostupne na platformi Voyo.
Na platformi Voyo dostupni su kultni naslovi nudeći priliku za podsjećanje na zlatno doba televizije, ali i za otkrivanje zašto njihov šarm ne blijedi ni desetljećima kasnije. Svaka na svoj način, ove serije predstavljaju vrhunac televizijske produkcije svoga vremena.
Mućke: Peckhamski sanjari kao balkanski heroji
Rijetko koja serija je postigla takvu sinergiju s publikom izvan svog izvornog govornog područja kao 'Mućke' . Priča o braći Trotter, vječitom optimistu i muljatoru Del Boyu (David Jason) te njegovom nesretnom mlađem bratu Rodneyu (Nicholas Lyndhurst), postala je fenomen na Balkanu. Njihova neprestana potraga za bogatstvom u siromašnom londonskom predgrađu Peckhamu i Delova uzrečica 'Sljedeće godine u ovo doba bit ćemo milijunaši' rezonirala je s generacijama koje su i same sanjale o boljoj budućnosti u teškim vremenima. Humor 'Mućki' nije bio samo u legendarnim scenama poput Delovog pada kroz šank, već u toplini i autentičnosti likova. Serija se emitirala s titlovima, što je dovelo do toga da su fraze poput 'Lovely Jubbly' i 'plonker' postale dio lokalnog govora u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Popularnost je bila tolika da je glumac John Challis, koji je glumio Boycieja, dobio počasno srpsko državljanstvo i snimio dokumentarac "'oycie u Beogradu'. Za mnoge na Balkanu, Trotterovi nisu bili samo komični likovi, već simbol snalažljivosti i neuništivog duha u borbi protiv nedaća.
Zvonili ste, Milorde?: Klasna borba kao komedija
U vrijeme kada su sitcomi uglavnom trajali trideset minuta i nudili brze, samostalne zaplete, britanski sitcom 'Zvonili ste, Milorde?' bio je hrabar eksperiment. Kreatori Jimmy Perry i David Croft, već proslavljeni serijom 'Dad's Army', odlučili su se za pedesetominutne epizode koje su im omogućile da isprepletu složenije priče s elementima drame i sapunice. Radnja smještena u londonsku rezidenciju aristokratske obitelji Meldrum tijekom burnih 1920-ih godina, prati oštar kontrast između života 'gore' i 'dolje'. S jedne strane su zbunjeni i dekadentni članovi obitelji-patrijarh Lord Meldrum, njegov mlađi brat Teddy opsjednut sluškinjama te kćeri Cissy, lezbijka i socijalistica, i razmažena Poppy. S druge strane je posluga, čije živote predvodi vječni sukob dvojice muškaraca spašenih iz rovova Prvog svjetskog rata. Lukavi i beskrupulozni batler Alf Stokes (Paul Shane) neprestano smišlja načine kako prevariti svoje poslodavce, dok uštogljeni i ambiciozni lakaj James Twelvetrees (Jeffrey Holland) sanja o redu i poštovanju pravila. Između njih se nalazi Alfova naivna kći Ivy (Su Pollard), koja kao sluškinja pokušava sačuvati svoju dobrotu i izboriti se za Jamesovu naklonost. Serija je, zahvaljujući minucioznoj pažnji posvećenoj detaljima i povijesnoj točnosti, nudila više od običnog humora; bila je to satirična studija klasnih podjela, licemjerja i društvenih promjena. Iako u početku nije ostvarila popularnost drugih Croftovih i Perryjevih serija, s vremenom je stekla kultni status, osobito u Mađarskoj i drugim zemljama istočne Europe.
Poirot: Definicija jednog detektiva
Kad je David Suchet prihvatio ulogu Herculea Poirota, obvezao se na misiju: ekranizirati svaku priču Agathe Christie o slavnom belgijskom detektivu. Ta misija trajala je četvrt stoljeća, od 1989. do 2013., i rezultirala je sa sedamdeset epizoda koje se smatraju definitivnom adaptacijom. Suchetova posvećenost bila je legendarna. Prije snimanja pročitao je sve romane i kratke priče, sastavivši bilježnicu s pet stranica dugim opisom Poirotovih manira, navika i karaktera. Razvio je njegov specifičan hod stavljajući novčić među koljena. Rezultat je bio lik koji kao da je sišao izravno sa stranica knjige. No, uspjeh serije nije počivao samo na Suchetovoj briljantnosti. Savršeno odabrana sporedna glumačka postava, s Hughom Fraserom kao odanim kapetanom Hastingsom, Philipom Jacksonom kao pragmatičnim inspektorom Jappom i Pauline Moran kao efikasnom gospođicom Lemon, stvorila je nezaboravnu kemiju. Serija je hvaljena zbog vrhunske produkcije, vjerne rekonstrukcije art deco razdoblja te glazbe koja je savršeno dočaravala atmosferu misterije i nostalgije.
Ove tri serije, iako žanrovski potpuno različite, dijele istu kvalitetu - bezvremensku privlačnost koja nadilazi generacije i granice. Njihov povratak na male ekrane prilika je da se ponovno uroni u svijet vrhunskog pripovijedanja, nezaboravnih likova i jedinstvenog britanskog šarma koji, čini se, nikada ne izlazi iz mode. Dostupne su za gledanje na platformi Voyo.
Art deco je utjecajan stil vizualne umjetnosti, arhitekture i dizajna koji se pojavio u Francuskoj 1920-ih godina i proširio svijetom do 1930-ih. Karakteriziraju ga elegantne forme, geometrijski oblici, upotreba modernih materijala poput kroma, stakla i nehrđajućeg čelika te snažan osjećaj luksuza i modernosti. U kontekstu serije o Herculeu Poirotu, ovaj stil vjerno dočarava međuratno razdoblje, naglašavajući estetiku visoke klase i urbanog života tog vremena.
Agatha Christie (1890.–1976.) bila je engleska književnica, često nazivana 'kraljicom krimića'. Njezin doprinos književnosti je nemjerljiv jer je napisala 66 detektivskih romana i 14 zbirki kratkih priča, a njezina djela su najprodavanija knjige na svijetu uz Bibliju i Shakespeareova djela. Ona je usavršila strukturu 'whodunnit' misterije (tko je to učinio), gdje čitatelj kroz tragove pokušava otkriti ubojicu prije samog detektiva. Njezini najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Jane Marple, postali su arhetipovi detektiva u popularnoj kulturi.
Britansko društvo 1920-ih godina bilo je strogo hijerarhijski strukturirano, podijeljeno na aristokraciju, srednju klasu i radničku klasu. Aristokracija je nasljeđivala bogatstvo i titule, dok je radnička klasa, uključujući kućnu poslugu, živjela u potpuno drugačijim uvjetima. Serije poput 'Zvonili ste, Milorde?' koriste taj kontrast kako bi istaknule društvene nepravde i licemjerje. Nakon Prvog svjetskog rata, taj je sustav počeo slabiti jer su društvene promjene i ekonomske poteškoće počele smanjivati jaz između bogatih i siromašnih, što je bila velika prekretnica u britanskoj povijesti.
